Клубове Дир.бг
powered by diri.bg
търси в Клубове diri.bg Разширено търсене

Вход
Име
Парола

Клубове
Dir.bg
Взаимопомощ
Горещи теми
Компютри и Интернет
Контакти
Култура и изкуство
Мнения
Наука
Политика, Свят
Спорт
Техника
Градове
Религия и мистика
Фен клубове
Хоби, Развлечения
Общества
Я, архивите са живи
Клубове Дирене Регистрация Кой е тук Въпроси Списък Купувам / Продавам 03:07 18.06.24 
Клубове/ Политика, Свят / Власт Всички теми Следваща тема Пълен преглед*
Информация за клуба
Тема Open letter to the President of Macedonia
АвторCanadian (Нерегистриран) 
Публикувано16.11.00 16:27  





O T V O R E N O P I S M O

Do Predsedatelot na RM
g-din Boris Trajkovski

Do Predsedatelot na Helsin{kiot
Komitet za za{tita na ~ovekovi prava,
vo RM
g-din Meto Jovanovski

Dlabokopo~ituvan g-din Boris Trajkovski
Dlabokopo~ituvan g-din Meto Jovanovski


Zdru`enieto "RADKO" e konstituirano na Osnova~koto sobranie, odr`ano vo Ohrid, na den 24-ti Maj 2000g. . Registracijata e zapi{ana vo Registarot na zdru`enija na gra|ani i fondacii, na den 19-ti Juni 2000 g. ,so Re{enie na Osnovniot sud - Ohrid.
Osnova~ite na zdru`enieto za negovo ime go prifatija naj~esto polzuvaniot psevdonim na posledniot voda~ na Makedonskoto osloboditelno dvi`enie, Ivan Mihajlov, "RADKO". Programata na zdru`enieto opfa}a tri osnovni celi :
- Izdignuvawe i afirmacija na Makedonskoto kulturno
prostranstvo ;
- Vospostavuvawe na tradicionalnite eti~ki i ~ove~ki cennosti;
- Afirmacija na ideite na Makedonskoto osloboditelno dvi`enie.
Programata }e se realizira preku:
- Sopstvena knigoizdava~ka dejnost, izdavawe na sopstven vesnik i
sopstveni elektronski medii ;
2) - Sozdavawe na sopstveni biblioteki ;
- Organizirawe na konferencii, seminari i tribini so u~estvo na
vidni nau~ni i kulturni dejci od zemjata i stranstvo;
- Sorabotka na zdru`enieto so nau~ni, kulturni i obrazovni
institucii, so podobni zdru`enija i organizacii od zemjata i
stranstvo .

Promocijata na zdru`enieto se odr`a vo Hotelot "HOLIDAY INN" -Skopje, na den 27.10.2000 g. .
Na promocijata se ka`a deka motivot na osnovatelite za konstituirawe na zdru`enieto be{e op{to~ove~ki, odnosno da se bide sloboden i da se bide li~nost, bidejki prakti~no e se ona {to proizleguva od sloboda-ta, a vo slobodata kako izvor na cennosti, ~ovekot se projavuva kako li~nost. Od druga strana, se ka`a deka sekakov opit za poinakvo prestavuvawe na zdru`enieto }e bide razbran
kako opit za porobuvawe na na{iot duh.
Za da se razbere programata na zdru`enieto, se objasni politi~kata doktrina "Makedonizam", koja{to za `al, se u{te e oficijalna vo nau~nite krugovi vo dr`avata. Nakratko ka`ano ;"Makedonizmot", istoriski poglednato, e lansiran od srpskiot u~en i politi~ar Stojan Novakovi~, pri krajot na 19-ti vek, a pretstavuva strategija koja treba da ja praktikuva srpskata dr`ava vo svoite hegemonisti~ki streme`i vo odnos na Makedonija. Spored ovaa strategija, potreb-
no e vo prvo vreme, na Bolgarite od Makedonija da im se "doka`e" deka se razli~ni
od Bolgarite od Mizija i Trakija . Koga ke se " ubedat" Bolgarite od Makedonija deka se poseben etnos, lesno bi bilo tie, vo vtorata faza, da se "ubedat" deka se "Ju`ni Srbi", koi {to govorat "analiti~en srpski jazik", za razlika od oficijal-
niot, regularen i nau~no potvrden, sinteti~ki srpski jazik. Kako {to e poznato, ovaa strategija e neuspe{na, se do nejzinoto prisilno sproveduvawe, po Vtorata svetovna vojna. Zna~i, nie, osnovatelite na zdru`enieto, jasno ka`avme deka make-
donski etnos, istoriski poglednato , nikoga{ ne su{testvuval, tuku takviot et-
nos e izmislen od srpskite vllastodr`ci vo 19-ti vek, so namera da se sprovede kone~no i definitivno posrbuvawe na Bolgarite od Makedonija.
Vakvoto na{e tvrdewe ne zna~i deka ~lenovite na zdru`enieto RADKO
ne go po~ituvaat dostoinstvoto i pravoto na samoopredeluvawe na onie gra|ani na Republika Makedonija, koi {to sebe si se smetaat za etni~ki Makedonci.
3) Ponatamu , se ka`a deka "Makedonizmot" kako politi~ka doktrina, stana, pokraj srpska dr`avna doktrina i komunisti~ka doktrina. Toa se slu~i vo 1934 g., koga na edno od zasedanijata na Komintrnata e re{eno da mu se doveri na Poljakot Valecki, koj rakovodel so Sekretarjatot za Balkanskite dr`avi, da podgotvi rezolucija so koja Bolgarite od Makedonija se proglasuvaat za tkn. "Makedonska nacija". Rezolucijata na Kominternata e publikuvana vo vesnikot "Makedonsko delo" vo mesec april 1934 g. . So prezemaweto na idejata za zasebna nacionalna individualnost na Bolgarite od Makedonija, od strana na Kominternata i preku tolkuvawata na istorijata po srpski terk, vo duhot na Stojan Novakovi~, Kominternata celosno se stava na strana na Srbija vo odnos na makedonskoto pra{awe. So takvoto re{enie na Kominternata polza ima Komunisti~kata partija na Jugoslavija (KPJ), koja go prima re{enieto za zasebna "Makedonska nacija", kako otvorena vrata za vleguvawe na celokupna Makedonija vo ramkite na Jugoslavija. Od tie pri~ini, Ivan Mihajlov "Makedonizmot" go
definira kako imperijalizam i {ovinizam. Imperijalizmot se sostoi vo toa {to za cel ima zagrabuvawe i prisvojuvawe na teritotii od Bugarija i Grcija, a {ovi-
nizmot se sostoi vo toa, {to za svoja cel go ima posrbuvaweto, odnosno pojugoslo-
ven~uvaweto na Bolgarite od Makedonija. Vakvata monstruoznost, da se predstavu-
va kako ideja na Goce Del~ev, Damjan Gruev, Hristo Tatar~ev i plejadata "Ilinden
ci" e navistina plukawe po niv.
Istoriski pogledano, stanuva jasno, {to be{e takanare~enata NOB vo Makedonija (tempovci), i takanare~enata kruna na NOB, ASNOM. Za ASNOM vo Enciklopedijata izdadena od Prosveta - Belgrad od 1967 godina e napi{ano : "Vo manastirot (se misli na manastirot Prohor P~inski) e odr`ano zasedanieto na ASNOM vo 1944 g., na koe se prifateni re{enijata na AVNOJ". Isto taka, istoriski e poznato deka na dvete zasedanija na AVNOJ nikoj od Makedonija ne u~estvuval. Toa zna~i deka se doneseni re{enija zad grbot na narodot od Makedonija.
U{te prvite reakcii, pri najavata na promocijata, koi{to se intenziviraa vedna{ po nejzinoto odr`uvawe, nedvojbeno svidetelstvuvaat deka
Makedonskata op{testvenost ne e podgotvena za pluralisti~ko op{testvo. Toa zasega ne e vo sostojba da prifati edno poinakvo stanovi{te od oficijalnata interpretacija za istoriskiot identitet na slavjanskoto naselenie od Makedonija. Mo`ebi i mo`e da se razbere reakcijata na obi~nite Makedonski gra|ani, pred se, zaradi nivnata neinformiranost i kontinuiranata indoktriniranost. Me|utoa, za~uduva odnesuvaweto na vidnite na{i u~eni i neprikosnoveni teoreti~ari na "Makedonizmot". Tie so toa u{te edna{ go potkrepija tvrdeweto na renomiraniot avstriski u~en i profesor, d-r Oto Kron{tajner :
4) "Na borbata na u~enite i studentite od drugite zemji za duhovna i intelektualna sloboda, Vie se sprotivstavuvate so edna besmislena i anahrona ideologija, koja nastojuvate da ja "zacementirate" so psevdonau~ni sredstva ....
Nie nema da prestaneme neumorno da go razobli~uvame toa represivno povedenie, taa koncepcija li{ena od elementarna nau~na zasnovanost na istorijata ....
Nie iskreno i posakuvame na makedonskata mladina da `ivee vo duhovna sloboda, bez manipulaciite na nejzinite u~eni ..."
(Citatite se fragmenti od Otvorenoto pismo na d-r Kron{tajner, adresirano do MANU, do Rektorot na skopskiot univerzitet i do Dekanot na filolo{kiot fakultet pri skopskiot univerzitet).
Sled elaboracijata na na{ite viduvawe za makedonskata dejstvitelnost, koi{to se vtkaeni kako baza na programata na zdru`enieto "RADKO" (koe{to e konstituirano i registrirano vrz osnova na Makedonskiot praven poredok i standardite na me|unarodnoto pravo), Ve informirame za motivite koi{to ne nateraa da Vi obrneme vnimanie na slednoto :
- Projavenata histerija vo mediumite, naveduva na somnenie deka
makedonskata op{testvenost psiholo{ki se podgotvuva za iden,
nov genocid na gra|anite na RM, koi{to go neguvaat soznanieto
za sopstvenoto bolgatsko etni~ko poteklo. Da potsetime : po
Vtorata svetovna vojna , sled zaminuvawe na bolgarskata
administracija, septemvri 1944 g., sekoj {to be{e pod
somnevawe, duri i neosnovano, deka bi mo`el idejno da se
sprotivstavi na psihocidniot proces na debolgarizacija na
Makedonija, be{e podveden na fizi~ka represija i likvidacija.
Toga{ bea ubieni 23 000 luge, 130 000 luge bea osudeni na dolgo
godi{na robija i 300 000 luge bea ideolo{ki maltretirani.
Spored konvencijata za prosleduvawe i kaznuvawe na sprovoditelite na genocid , od 9-ti Dekemvri 1948 g., vo ~len 2 stoi :
"Vo ovaa konvencija pod genocid se razbiraat slednite dejstvija,
izvr{eni so namera da se uni{ti, napolno ili delumno, koja i
5) da e nacionalna, etni~ka, rasna ili religiska grupa, kako takva:
a) ubistvo na ~lenovi na takva grupa;
b) pri~inuvawe na seriozni telesni povredi ili na umstveno
rastrojstvo na ~lenovi na takvata grupa;
v) smisleno sozdavawe vo bilo koja takva grupa, takvi `ivotni
uslovi, koi se presmetani za napolno ili delumno nejzino
fizi~ko uni{tuvawe".

Soglasno citiranata me|unarodna konvencija, a imajki gi predvid pogore navedenite brojki, po razli~en na~in represirani i likvidirani luge, evidentno e deka bil izvr{en klasi~en genocid. Zaradi opravdanie za storeniot genocid, site `rtvi bea etiketirani kako: fa{isti, golemobolgari, teroristi.
- Dali ne zabele`uvate deka vo soznanieto na makedonskata na
op{testvenost permanentno se identifikuvaat poimite :
Bolgarin = fa{ist
- Seto dosega izlo`eno, jasno upatuva na soznanieto deka Vie,kako
najpovikan za toa, treba kategori~no da se zalo`ite za za{tita
na makedonskiot praven poredok i razvojot na demokratskite
procesi vo na{ata dr`ava.





So po~it,


Vladimir Paunkovski
Predsedatel















Клуб :  


Clubs.dir.bg е форум за дискусии. Dir.bg не носи отговорност за съдържанието и достоверността на публикуваните в дискусиите материали.

Никаква част от съдържанието на тази страница не може да бъде репродуцирана, записвана или предавана под каквато и да е форма или по какъвто и да е повод без писменото съгласие на Dir.bg
За Забележки, коментари и предложения ползвайте формата за Обратна връзка | Мобилна версия | Потребителско споразумение
© 2006-2024 Dir.bg Всички права запазени.