ПОЩАЗатвори
Име:
Парола:
Регистрирай Free

Клубове Дир.бг
powered by diri.bg
търси в Клубове diri.bg Разширено търсене

Вход
Име
Парола

Клубове
Dir.bg
Взаимопомощ
Горещи теми
Компютри и Интернет
Контакти
Култура и изкуство
Мнения
Наука
Политика, Свят
Спорт
Техника
Градове
Религия и мистика
Фен клубове
Хоби, Развлечения
Общества
Я, архивите са живи
Клубове Дирене Регистрация Кой е тук Въпроси Списък Купувам / Продавам 07:35 29.07.14 
Клубове/ Политика, Свят / Македония Пълен преглед*
Информация за клуба
Тема Oste edin biser ot Nova Makedonia za Miladinovi
Автор Doctora ()
Публикувано03.02.00 03:52  



Eto oste edin biser ot vesnika "Nova Makedonia".Tova e prodalzenie na statiata za K.Miladinov .Ste procetete podrobnosti za izdavaneto na sbornika "BULGARSKI narodni pesni" ot episkop Strosmaier,kakto i za negovoto ubezdenia che makedonci i bulgari e edno i sasto. Tova javno ne se haresalo mnogo na redakciata na 'Nova Makedonia",taka che ste se posmeete na "intelektualnite" im komentari. ___________________________________________________________ -------------------------------------------------------------------------------- Hrvatsko-makedonskite odnosi niz vekovite (4) Sobiraci na narodni umotvorbi Zbornikot na Hrvatot Stjepan Verkovic e prviot objaven zbornik na makedonski narodni pesni, koj {to se pojavil edna godina pred zbornikot na bra}ata Miladinovci Pisuva: BLAGOJA JOVANOVSKI Vaka objaveno, dosega nepoznatoto bogatstvo na narodni umotvorbi gi pottiknalo Makedoncite na natamosno sobirane na toj vid materijal, a kaj Hrvatite uste povece e zgolemeno interesiraneto za Makedonija i za nejzinata kultura. Toa go potvrdi eden od hrvatskite muzicki tvorci, folkloristot i kompozitor Franjo Kuhac(1834-1911), koj patuval vo zemjite na Balkanot, sobirajki i objavuvajki go muzickiot folklor na slovenskite narodi, pa taka i na makedonskiot narod. Toj ostavil vo rakopis povece makedonski pesni od koi edna pocnuva vaka: Makedonec, Makedonec, zalno pee i govori godini... Dali si imas visoka kuka, Angele, de? Dali si imas visoka kuka, vojvodo, de? Mojata kuka e zelena, druzino, de; mojata kuka e zelena, junaci, de? itn. Pojavata i razvojot na makedonskite ucilista se vo tesna povrzanost so Slovnica Hervatska na Mazuranic i so Slovnica ilirska na Buki} kako mozni primeri za gramatikata na makedonskiot jazik vo 19 vek vo Makedonija. Prestojot vo Hrvatska na makedonskite prosvetiteli brakata Petkovic i nivnite poznanstva i kontakti so domasnite knizevnici vo 19 vek vo Zagreb, vo Rieka i vo Dubrovnik imaat isklucitelno znacenie za Makedonija. Osobeno golem vpepatok kaj K. Petkovic ostavil Ivan Kukulevic Sakcinski (1816-1892). Kako istoricar i knizeven kriticar Kukuljevic pokazuval nesebicno interesirane za mladiot i obrazovan Makedonec. Makedonskiot diplomat, poet, patepisec, lingvist i preveduvac K. Petkovic,dolgogodisen ruski konzul vo Dubrovnik ostvaril mnogubrojni prijatelstva so hrvatski pisateli vo svoeto vreme. Za zapoznavawe na hrvatsko-makedonskite knizevni i kulturni kontakti znacajno e da se istakne deka Konstantin Miladinov, blagodarenie na finansiskata pomos od hrvatskiot biskup Josip Juraj Strosmaer go ispecatil Zbornikot na makedonski narodni pesni vo Zagreb vo pecatnicata na Ante Jakic, politicki istomislenik i privrzanik na Stosmaer. Za vreme na svojot prestoj vo Dzakovo i vo Zagreb, Miladinov vospostavil niza kontakti so najpoznatite hrvatski intelektualci. Strosmaer i Konstantin ja napustile Viena na 21 septemvri 1860 godina i preku Osiek zaedno dosle vo Dzakovo. Konstantin vo Dzakovo so dozvola od biskupot se smestil vo manastirot, a za rucek i za vecera odel kaj biskupot na dvorot. Preku den rabotel vrz prepisuvanjeto i sreduvanjeto na pesnite za pe~atewe. Konstantin vo akovo minal 2,5 meseca, site pesni gi prepisal na kirilica, go sredil materijalot za pecatenje i sostavil makedonsko-hrvatski recnik. ZBORNIKOT NA BRAKATA MILADINOVCI Za vreme na prestojot vo Dzakovo, Konstantin Miladinov najmnogu se druzel so togasniot prefekt Stjepan Babic i so Klericite Josip Sic i Mato Sabaric. Vo Dzakovo ostanal do 1 januari 1861 godina. Zbornikot izleguva od pecat vo Zagreb na 24 juni 1861 godina pod naslov Bugarski narodni pesni sobrani od brakata Dimitar i Konstantin Miladinovi. Sodrzi vkupno 674 pesni (598 makedonski i 76 bugarski), koi se klasificirani vo 14 tematski grupi, 16 narodni predanija, pedesetina narodni pogovorki, 104 gatanki, 442 maski i zenski izvorni narodni iminja i preziminja, nekolku detski igri, osum narodni veruvanja, 21 godisen obicaj od Kukus i od Struga, kako i nekolku opisi na svadbarski obicai, isto taka od Kukus i od Struga. Zbornikot sodrzi i posveta so blagodarnost od Konstantin Miladinov za finansierot i mecena na izdanieto Josip Juraj Strosmaer, no i predgovor od Konstantin Miladinov, koj vsusnost pretstavuva prv folkloristicki trud vo makedonistikata(Hahaha). Makedonsko-hrvatskiot recnik vo Zbornikot na brakata Miladinovci e vistinski podvig vo malo, ne samo poradi toa sto toa e prv napisan i objaven makedonsko-hrvatski recnik, tuku i poradi toa sto vo prvata varijanta raspolagal so fond od priblizno 2000 zborovi, koi vo zavrsnicata, poradi ufrlanjeto na bugarskite pesni na predlog na Strosmaer, moral da bide namalen na 450 zborovi. Po Recnikot se naodza spisokot na iminjata na pretplatnicite, koj pokazuva deka brojot na pretplatnici Hrvati navistina e impresiven. Vo knigata na d-r Goran Kalodzera Hrvatsko-makedonskite knizevni vrski, avtorot objasnuva nekoi nejasnotii vo vrska so samiot izvoren naslov na Zbornikot, koj apsolutno e neodrzliv i neprifatliv poradi povece pricini. NAUCNI ZABLUDI Detalnata analiza na zastapenite pesni vo Zbornikot ukazuva na odnosot od 598 makedonski i 76 bugarski pesni, a toa avtomatski izvorniot naslov (Bugarski narodni pesni) go pravi nelogicen i neprifatliv.("Neprifatliv za koi?Za K.Miladinov???) Vtoro, Konstatin vo svojot sobran materijal sto planiral da go objavi nemal niedna bugarska pesna, tuku podocna bil prinuden da gi otkupi od bugarskiot folklorist Chokalov. Zosto? Da se narece Zbornikot makedonski, spored misleneto na krugot na Strosmaer bi znacelo da se vnese zabuna medzu citatelite i vo nivnoto dotogas zacvrsteno i opsto prifateno mislene deka na jugot na Balkanot ziveat samo Bugari. Da se narece Zbornikot makedonski, kako sto se smetalo vo Dzakovo, bi im se sugeriralo na citatelite deka stanuva zbor za pesni na narodot koj vo dalecnata istorija mudro go vodele Filip Vtori i sin mu Aleksandar Makedonski. Vprocem i Strosmaer licno smetal deka podracjeto na Makedonija i Bugarija e naseleno samo so pripadnici na eden slovenski narod - Bugari(!!!!!!!!). Kako inaku da se objasni toa sto Strosmaer arhiepiskopot Kliment go smetal za Bugarin?! Zabludite na Strosmaer gi delele i drugite hrvatski intelektualci vo 19 vek. Za razlika od poveceto svoi sonarodnici, Konstantin bil najblisku do soznanieto deka e Makedonec. Poradi negovoto otfrlane na srpstvoto i na bugarstvoto, prijatelite vo Rusija go narekle Makedonecot. Takov naslov baral Stromaer i ne mu bilo lesno da go prifati negovoto barane za imeto na Zbornikot. Konstantin bil prinuden da izvrsi nekoi korekcii vo samata kompozicija na Zbornikot. Iavno ne samo bulgari sa prinuzdavali makedoneca da se pise bulgarin.Ima i hrvati.A zasto ne sa go karali naroda da se pise hrvatski,a te bulgarski.Goliama burkotia...makedonistka. (Prodolzuva)

Цялата тема
ТемаАвторПубликувано
* Oste edin biser ot Nova Makedonia za Miladinovi Doctora   03.02.00 03:52
. * shto ne ti e jasno Laci   03.02.00 04:14
. * Как ще е българин Климент бе. тоя Щросмайер П.М.   04.02.00 14:07
. * Ne e Bugarin MAKEDONEC   04.02.00 18:13
Клуб :  


Clubs.dir.bg е форум за дискусии. Dir.bg не носи отговорност за съдържанието и достоверността на публикуваните в дискусиите материали.

Никаква част от съдържанието на тази страница не може да бъде репродуцирана, записвана или предавана под каквато и да е форма или по какъвто и да е повод без писменото съгласие на Dir.bg
За Забележки, коментари и предложения ползвайте формата за Обратна връзка | Мобилна версия | Потребителско споразумение
© 2006-2014 Dir.bg Всички права запазени.