|
Страници по тази тема: 1 | 2 | >> (покажи всички)
Тема
|
"Srbskoto poteklo na Makedonizmot"
|
|
Автор | lgor Malinovski (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 01:50 |
|
Postoi li kniga,akt,naredba,deklaracija,zakon,spis,dokument koj e masovno sproveduvan od strana na Srpskata drzhava pred 1944 so koj na Makedonskoto naselenie mu se nalozhuva,sugerira,preporacuva ili so cija pomos se prisiluva Makedonska svest?
Naglasuvam "masovno" znachi niz cela teritorija,niz relativno dolg period i so priznak na oficijalna politika.
Od istok od druga strana gi imame "VMRO" "Makedonskite Akcioni Komiteti" pa "MPO" vo Severna Amerika imame stotini spisanija akti pamfleti-eksplicitno Bugarski,no so Makedonska nomenklatura ."Makedonija na Makedoncite" e Bugarska parola."Makedonci" e cest termin voopsto vo Bugarskata patriotska literatura,bez razlika na Bugarskoto znachenje.
Pa i deneshnive Bugarski organizacii,publikacii,manifestacii nosat predznak "Makedonski".
Makedonija i Makedonci se Bugarski sinonimi.Site poznati Bugarski vojvodi,komiti,publicisti pokraj svojata deklarirana Bugarska pripadnost barem ednas izjavile deka se "Makedonci".
Zaklucokot deka "Makedonstvoto" e sinonim za Bugarstvo e jasen a efektot od upotreba na istiot e jasna-da se istakne avtohtoniot karakter na takvata Bugarska borba,za da direktnata upotreba na terminot "Bugarin" ne sugerira nesto nametnato od strana.
Vo Srpskata nauka "Makedonija" sekogas go oznacuva samo Egejskoto primorje,a "Makedonec" se koristi uslovno za da ne se prejudicira zaklucokot.
Nema nikakvi Srpski ucilista vo Makedonija nitu organizacii koi rakovodeni od Belgrad koi sirele Makedonizam pred 1944.
Naprotiv Srpski obrazoven sistem od manastirski tip vo Makedonija bez razlika na negovata zaostanatost uslovena od vremeto postoel niz Skopsko,Kumanovsko,Mijackite i SevernoBrsjackite kraista uste vo prvite decenii od 19 vek.Podocna lokalnoto naselenie prakja peticii vo Belgrad za Srpski knigi i Uciteli.
Edna takva molba do Srpskata vlada vo ime na grupa Srbi od Skopje ima sostaveno Jordan Hadzhi Konstantinov vo 1852.Ima mnogu takvi primeri od koi eden i objaviv-molba na Debarcani za obrazovna pomos:
22 Oktovra
Arsenije Janovich,Gavril Janovich,Damjan Markovich, Vasil Milich, Tane Ninovich, Trifun Grujovich, Stanisha Nikolich, Cvetko Damjanovich, Despot Potnikovich, Gligorije Naumovich i Filip Aleksich proshenijem od 21 t.m. mole Knjaza da bi se obshtini ninoi Selachkoi u Albaniji za Crkvu shtogod knjiga pravitelstvom srpskim za sirotinske crkve u Turskoj nabavljeni podarilo.
Djambazovski, K. et al. "Arhivska Gragja za istorijata na Makedonskiot narod" Beograd 1979 vol I, book 2, pp. 235
Patem ubavi Bugarski preziminja zarem ne?
| |
Тема
|
Re: "Srbskoto poteklo na Makedonizmot"
[re: lgor Malinovski]
|
|
Автор | Laci (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 02:54 |
|
jas ne sum primetil deka Srbite nekogash so sila ili bilo kako ne pravele Makedonci.
a toa shto nekoi Makedonci nekogash se deklarirale Bugari, pri shto sekogash go potencirale svoeto makedonsko poteklo ne e sluchajno. toa znachi tie bile pred se Makedonci.
| |
Тема
|
Re: "Srbskoto poteklo na Makedonizmot"
[re: lgor Malinovski]
|
|
Автор | Dobrin (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 06:33 |
|
"Naprotiv Srpski obrazoven sistem od manastirski tip vo Makedonija bez razlika na negovata
zaostanatost uslovena od vremeto postoel niz Skopsko,Kumanovsko,Mijackite i SevernoBrsjackite
kraista uste vo prvite decenii od 19 vek.Podocna lokalnoto naselenie prakja peticii vo Belgrad za
Srpski knigi i Uciteli. "
Che koi Igore, e kazval, che v Makedonia ne e imalo Srbski uchilishta i che tam Srbite sa bili posreshtani na nozh. Njama takova neshto. Bulgarite mnogo sa obichali Srbite i masovo sa se vkljuchili vav vashite vastania v nachaloto na XIX vek. Srbite sashto sa imali mnogo dobro otnoshenie kam Bulgarite. da spomenavam li Paisii i vzaimootnosheniata mu s Iovan Raich, ami Bulgarskite i Srbski kolonii v Avstro-Ungaria. Mir i ljubov e imalo togava dokato v igrata ne se namesiha Avstroungarcite i ne vi izpiha na vas akala da im otstapite na tjah Bosna i Hertzegovina i kato zabravite za sobstvenite si sabratja tam da tarsite "kompensacia" na Jug v Makedonia s blagosloviata na novia si "prijatel". Ot tam natatak se razsmardia rabotata. Vie pochnahte da lazhete nashite revoljucioneri v Serbia i da gi targuvate s Turcite kakto vi e udobno, progonihte gi. Pochnahte da vnushavate na studentite ni v Belgrad che sa Serbi i te zibjagaha. Vashija obrazovatelen sistem v Makedonia sashto pochna da pluva v ne savsem jasni vodi i makar che horata sa bili dobre razpolozheni kam vas vie samigi nastroihte sreshtu sebe si i napravihte taka che Srbskite uchilishta v Makedonia ne mozheha poveche da funkcionirat zashtoto nashite ne sa bili tolkova zaspali i sa si znaeli dobre interesite za razlika ot vas. I kakvo stana nainakraja? Ami otvori Doklada na Karnegievata Komsiia za Balkanskite voiski i shte vidish kakva e statistikata za Bulgarskite i Srbski uchilishta v Evropeiskia djal na Turcia (predi voinata). Mnogo interesna statistika. Na vsiako Srbsko uchilishte se padat sredno po okolo 10 Bulgarski pri tova kakto avtorite na doklada sami kazvat povecheto Srbski uchilishta ne sa bili v Makedonia a v Kosovo i Metohia toest v nesamneno Srbski zemi.
Ta taka Igore. Njama kakvo da se lazhem. Vasheto obrazovatelno prisastvie v Makedonia zapochva tochno s vasheto voenno prisastvie. I po konkretno s nainagloto i nechoveshko izgonvane na vsichki uchiteli i sveshtenici v Makedonskite uchilishta i crkvi zashtoto tezi hora ochevidno ne sa vi vlizali v smetkite.
E kato tam bilo palno s pravi Srbi shto ne im ostavihte uchitelite i sveshtenicite be Igore, tia koito te sami sa si izbrali i na koito sa plashtali ot dzhoba si. Ama ne im gi ostavihte nali. Vie ne samo che ne im ostavihte inteligenciata na mira ami im otkazahte i osnovni grazhdanski i choveshki prava. Vkarahte zhandarmi navsjakade v gradovete i selata, lishihte gi horata ot mestno samoupravlenie i dori ot pravo na glas v izbori, istinski precedent v novata istoria na Evropa. Vie tia Pravi Srbi na maimuni gi obarnahte. Hem pravi Srbi hem ne gi shtete da priparjat v Parlamenta. Ama vie i Albancite po sashtia nachin gi tretirahte. Da mozhesh da mi kazhesh koga za posleden pat v Jugoslavskata Skupshtina e imalo Albanska partia?
| |
Тема
|
Да бе да. (само) nekoi Makedonci (само) nekogash..
[re: Laci]
|
|
Автор | Xитъp 5ъp (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 09:55 |
|
А бре Лаци бре, дай да вадиме книгите (од кой век насам сакаш) па да броиме кои и какви се декларирале.
"sekogash go potencirale svoeto makedonsko poteklo" - Каде бре? Кога тоа? Сегогаш без последниве 2500 години. Ако за тебе секогаш е минатиот век тоа е друго.
…
Дай да сборуваме за жени.
| |
Тема
|
zheni
[re: Xитъp 5ъp]
|
|
Автор | Laci (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 10:04 |
|
abe zboram za tie koi se kazhuvale deka bile Bugari sekogash naglasuvale deka se od Makedonija. toa izgpleda vazhno im bilo bidejki mislele deka ima razlichni "Bugari".
aj kazhi za koi zheni da zborime. odamna ne sum videl Bugarki od blizu.
| |
Тема
|
Епа как ще видиш?
[re: Laci]
|
|
Автор | Xитъp 5ъp (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 10:22 |
|
Ти, първо, си пуснал корени пред компютъра. Земи се прошетай малко. И второ: Нещо се оплакват девойчетата, че не плащате напоследък у Македония и затова местат бизнеса на запад, та за по сигурно ще требва да прескочиш до България.
====
Епа прави са били лугето да уточняват, че са от македония. Големо е българското племе по много краища е пръснато. : )
| |
Тема
|
Re: Епа как ще видиш?
[re: Xитъp 5ъp]
|
|
Автор | Laci (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 10:27 |
|
jas za zheni ne plakjam.......moram da si odam.
-------------
neznam kolku im bilo vazhno istoto na drugite. mislam sepak deka toa e najizrazeno kaj Makedoncite.
| |
Тема
|
Re: zheni
[re: Laci]
|
|
Автор | Stambolov (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 10:44 |
|
abe i az ne sym vizhdal etnicheski makedonki ot blizo, no pyk sym chuval, che bili dosta groznovati. Zhenata na Ljubcho bila gotina, ama dali e etnicheska makedonka?
| |
Тема
|
Re: "Srbskoto poteklo na Makedonizmot"
[re: Laci]
|
|
Автор | coф. мak. (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 13:41 |
|
Ех Игоре и Лаци,
Заповед, инструкция, наредба и т.н. да се тормозят българите не съм виждал.
Наскоро хиляди албанци хукнаха да бягат от Косово, а ни една заповед за гонене на албанци не видях.
Според международни сведения след Балканските войни и след Първата световна война много бежанци от Македония хукнали да бягат и много от тях избягали в България.
Сега какво искате да ме убедите. Че дедо ми е бил откачалка и грабнал жената и три щерки и с една кошница хукнал да бяга, като никой не го гонел. Ако беше само той, да взема да ви повярвам, ама не е бил един единствен. Пък и си го спомням човека, много зрял човек, на 90 години почина с акъла си.
| |
Тема
|
Игоре, не на нас тези номера, батка...
[re: lgor Malinovski]
|
|
Автор | Boвaтa (Нерегистриран) |
Публикувано | 26.02.01 16:22 |
|
Игор написа:
"Edna takva molba do Srpskata vlada vo ime na grupa Srbi od Skopje ima sostaveno Jordan Hadzhi Konstantinov vo
1852.Ima mnogu takvi primeri od koi eden i objaviv-molba na Debarcani za obrazovna pomos:
22 Oktovra
Arsenije Janovich,Gavril Janovich,Damjan Markovich, Vasil Milich, Tane Ninovich, Trifun Grujovich, Stanisha Nikolich, Cvetko Damjanovich, Despot Potnikovich, Gligorije Naumovich i Filip Aleksich proshenijem od 21 t.m. mole Knjaza da bi se obshtini ninoi Selachkoi u Albaniji za Crkvu shtogod knjiga pravitelstvom srpskim za sirotinske crkve u Turskoj nabavljeni podarilo.
Djambazovski, K. et al. "Arhivska Gragja za istorijata na Makedonskiot narod" Beograd 1979 vol I, book 2, pp. 235
Patem ubavi Bugarski preziminja zarem ne?"
За никой не е тайна, че в Македония покрай многото други етноси са живеели и продължават да живеят и сърби. (Както и българи – в Цариброд да си припомним).
Разбира се, че СЪРБИТЕ в Македония ще се молят на СЪРБИЯ да им праща СРЪБСКИ книги. Молбата е написана на сръбски, идва от район с доказано сръбски елемент сред населението, което личи от сръбските им "презиминя", с които Игор ни бомбандира.
Игоре, покажи ми такива молби за СРЪБСКИ книги от Битолско или Охридско, Серско, Кукушко или Воден. Тогава кье има зашто да зборуваме.
Сакали србите во Македония српски книги? Чудо невидено!
Вовата
| |
|
Страници по тази тема: 1 | 2 | >> (покажи всички)
|
|
|