Vo ovoj tekst }e se potsetime na eden mo{ne va`en nastan od makedonskata istorija, a toa e Karpo{evoto vostanie od krajot na 17 vek, poto~no od 1689 godina. Ovojpat }e napravime osvrt kon narodnosnoto ~uvstvo na u~esnicite vo ova vostanie i toa posebno zaradi dene{nite povampireni antimakedonski {ovinisti~ki propagandi, koi, me|u drugoto tvrdat deka navodno vo podale~nata istorijata nemalo nikakvi projavi na makedonsko narodnosno ~uvstvo i sli~no. Pa, na site niv, predlagam da im gi poso~ime dokumentite od vremeto neposredno po Karpo{evoto vostanie, no pred toa da napravime kratok osvrt kon samoto vostanie.
Kako {to e poznato, uslovi za podignuvawe na Karpo{evoto vostanie bile sozdadeni so avstro-turskata vojna, koja vo toa vreme besneela na Balkanot. Otkako Turcite, po svoeto navleguvawe na Balkanot, bile zapreni pred Viena, protiv niv bila sozdadena Sveta liga, vo koja, pokraj Avstrija i Polska, vlegle i Vencija i Rusija. Vojskite na Svetata liga navlegle dlaboko vo teritorijata na toga{na Turcija, pristignuvaj}i duri do Makedonija (kakov li bi bil tekot na istorijata vo kolku Turcite bi bile isterani od Makedonija vo 17, a ne vo 20 vek, mo`eme samo da pretpostavuvame). Za vreme na vakvoto navleguvawe doa|a do poznatoto palewe na gradovite Skopje i [tip, po {to avstriskata vojska, obilno pomognata od pripadnicite na balkanskite narodi, sepak ne uspeala da se zadr`i vo Makedonija i nabrgu zaminala kon Kosovo. Me|utoa, neposredno pred nejzinoto zaminuvawe, vo Makedonija izbuvnalo poznatoto Karpo{evo vostanie, nare~eno taka poradi imeto na voda~ot na vostanieto Karpo{. Karpo{ bil poznat ajdutski voda~ i za kratko vreme so svoite vostanici uspeal da sozdade slobodna teritorija na prostorot pome|u Kriva Palanka i Kumanovo. Sekako deka za izbuvnuvaweto na vostanieto pridonela i isklu~itelno te{kata ekonomska polo`ba na Makedoncite, koja u{te pove}e se vlo{ila so po~nuvaweto na tursko-avstriskata vojna. Se pretpostavuva deka voenite dejstva na Karpo{ bile usoglaseni so voenite dejstva na avstriskata vojska, a indicija za toa e titulata ,,Kral na Kumanovo,, {to na Karpo{ mu ja dodelil avstriskiot car Leopold.

Sepak, po~etnite uspesi na vostanieto ne dovele do pogolemo pro{iruvawe na oslobodenata teritorija. Turcite prevzele energi~ni ~ekori za likvidacija na vostanieto i na pomo{ na turskata vojska pristignal krimskiot han Selim Giraj so svoite borbeni i `estoki tatarski odredi. Koga razbrale za nadmo}nosta na turskata vojska vostanicite ja zapalile Kriva Palanka i otstapile kon Kumanovo. Golemiot sudir se slu~il pred Kumanovo, kade vostanicite do`iveale te`ok poraz, a samiot Karpo{ bil zaroben. Spored eden dokument toj bil zaroben preku izmama od strana na Turci preoble~eni kako negovi vostanici. So nego bile zarobeni i golem broj vostanici. Karpo{ bil odveden vo Skopje, kade bil izveden pred hanot Selim Giraj, po {to bil nabien na kol i izboden so tatarskite kopja. Toa bilo vo dekemvri 1689 godina. Za ubistvoto na Karpo{ e za~uvan avtenti~en turski dokument od toa vreme, vo koj, pome|u drugoto, pi{uva:

...Pobedni~kite borci vlegoa vo Skopje, kade, vo Kumanovo fateniot Karpo{ go nabija na kol na skopskiot most. I koga negovata gre{na du{a letna vo carstvoto nebesno, itrite i kako viulici brzi Tatari, gi raspar~ija negovite telesni ostatoci so svoite ostri se~ila...


Ukazot na carot Leopold
Po vostanieto, golem del od pre`iveanite vostanici, no i mnogu pripadnici na obi~niot narod, poradi strav od odmazda i poradi nemo`nost da se `ivee vo nesnoslivite uslovi vo koi se na{la Makedonija, pobegnale daleku na sever, zad Sava i Dunav. Nekoi pobegnale vo Avstrija, a nekoi duri vo Rusija, kade podocna go sozdale poznatiot ,,Makedonski polk,,, koj dejstvuval vo sostavot na regularnata ruska vojska.
Od onie Makedonci koi pobegnale vo Avstrija, dvajca od niv, bile primeni li~no od strana na avstriskiot car Leopold (1657-1705), koj, otkako gi islu{al nivnite molbi da gi zeme pod za{tita Makedoncite, na 26 april 1690 godina, izdal Ukaz za za{tita na makedonskiot narod, od koj }e citirame pogolem del:

So ova davam na znaewe deka dvajca Makedonci, Marko Kraida od Ko`ani i Dimitar Georgie Popovi} od makedonskiot Solun, mi prenesoa deka makedonskiot narod, uveren vo pravednosta na na{eto delo i silnata `elba, kako i serioznite nameri, saka da se stavi pod na{a za{tita, kako bi se otrgnal od neizdr`liviot turski zulum, vo kolku bi mu na{ata milost pru`ila milost i sigurna za{tita. Poradi toa, a vo vrska so na{ata vrodena milozlivost i pobudeni od milosta za za{tita na pripadnicite na presvetata hristijanska religija, spomenatiot makedonski narod vo celost go primame vo sekoj pogled blagonaklono pod na{a carska i kralska za{tita. Na site i pooddelno na sekoj vojni~ki zapovednik mu go prepora~uvame spomenatiot makedonski narod po nikakov na~in da ne go voznemiruva ili ugnetuva, tuku sprema mo`nostite vo sekoja zgoda da mu izleguva vo presret, da go brani, da mu uka`uva pomo{ i da go obezbeduva kako bi mo`el da gi is~uva na{ite dadeni carski i kralski milosti, prava i slobodi...

Ona {to e za nas najva`no vo ovoj dokument e jasnoto deklarirawe na pripadnicite na na{iot narod kako Makedonci. Poradi faktot {to gorespomenatite Makedonci o~igledno deka bile u~esnici ili sorabotnici vo Karpo{evoto vostanie (dokaz za ova e nivnoto begstvo od Makedonija neposredno po vostanieto i pokraj toa {to istite bile rodeni vo ju`nite kraevi na Makedonija), mo`e so sigurnost da se zaklu~i deka vo toa vreme na{iot narod jasno sebesi se deklariral kako makedonski narod. Vpro~em, za Makedoncite kako dominantni `iteli na Makedonija, postojat i niza svedo{tva u{te pred Karpo{evoto vostanie i toa vo 15 i 16 vek.


Makedonskata nacija vo dokumentite od 18. vek!
Kako Makedonci (i toa jasno izdvoeni od Bugarite i od Srbite) se deklarirale i pripadnicite na Makedonskiot polk vo Ukraina, koi vo po~etokot i sredinata na 18. vek se naselile vo Rusija. Spored za~uvanite dokumenti, najgolemiot broj od niv se deklarirale sebesi kako pripadnici na (citiram): makedonskata nacija. Najpoznat od niv bil generalot Ivan Horvat (roden Makedonec), koj vo vrska so preseluvaweto na begalcite hristijani od Turcija vo Rusija, vo po~etokot na 18. vek, upatil molba do ruskite guberniski vlasti, za priem na ovie begalci vo slu`ba na ruskata vojska, vo koja molba, pome|u drugoto, pi{uva:
Pravoslavnite narodi: srpski, makedonski, bugarski i vla{ki so svojata krv i oru`je sakaat da i slu`at na nejzinoto imperatorsko viso~estvo, na majkata pokrovitelka.

Vo po~etokot na 18. vek izve{taj do ruskata carica Katarina II vrska so molbata izbeganite hristijani od Turcija da bidat primeni vo Rusija upatil i Bestu`ev-Rjumin, koj vo izve{tajot napi{al:

Pravoslavnite narodi: Srbi, Makedonci, Bugari i Vlasi sakaat da i slu`at na nejzinoto imperatorsko viso~estvo so krv i so oru`je... Vo mirno vreme, toj korpus sostaven od Srbi, Makedonci i Bugari - pravoslavni narodi, ednorodni so nas i poznati po svojata hrabrost vo celiot svet, od den vo den }e se razmno`uvaat i vo slu~aj na potreba }e bidat od korist bez nekoi posebni rashodi od strana na Va{eto imperatorsko viso~estvo.

I vo ovie dokumenti gledame deka Makedoncite se jasno izdvoeni kako zaseben etnikum vo odnos na Srbite, Bugarite i Vlasite. Postojat i drugi brojni dokumenti od ova vreme vo Rusija vo koi Makedoncite se pretstaveni kako zaseben etnikum (narod, pa duri i nacija), no prostorot ne ni ovozmo`uva da gi prika`eme site niv. Na krajot samo }e preneseme del od evidencijata na pripadnicite na Makedonskiot polk vo Ukraina. Evidencijata se sostoi od popolnet pra{alnik, vo koj se sodr`ani slednive pra{awa (}e gi predademe zaedno so odgovorite na eden od ~lenovite na Makedonskiot polk):

IME: \OR\I PETROV;
VOZRAST: 39 GODINI;
GODINA NA DOA\AWE VO RUSIJA: 1752;
MESEC: 24 OKTOMVRI;
NA KOJA NACIJA PRIPA\A: NA MAKEDONSKATA NACIJA;
BRA^NA SOSTOJBA: @ENET SO TRI SINA;
DALI E PISMEN: DA;
DALI BIL OSUDUVAN:
NE.

Vo gorespomenatiot dokument (za prvpat kaj nas prezentiran od strana na D-r. Aleksandar Matkovski), na istite pra{awa imaat odgovoreno vkupno 74 lica. Site tie jasno se deklarirale kako pripadnici na makedonskata nacija. Nekoi od nivnite imiwa se: Ante Dobrinov, Todor Vasilev, Ivan Angelov, Stefan Andreev, Ivan [irevski, Vasilij Leontov, Savo Mokrov, Ivan Petrov, Petar Banov, Mateja Takarev, Vasilij Mihajlov, Gavril Mihajlov, Todor Orlovski, Tome Manojlov, Ivan Simonov, \or|ija Dimitrov, Konstantin Popov, Damjan Belobordovski, Ordan Tur~ev i drugi, od {to gledame deka dobar del od nivnite imiwa i prezimiwa se sre}avaat i denes pome|u Makedoncite. Da potsetime: toa e sredina na 18 vek (konkretno: 1739-1752 godina), a site tie do eden jasno se deklarirale kako Makedonci i toa direktno kako pripadnici na makedonskata nacija! Se nadevam deka seto ova }e pretstavuva u{te eden studen tu{ vrz svesta na slugite i platenicite na agresivnite antimakedonski propagandi...

защо никъде в този текст не става въпрос за Страхил войвода. двамата с Карпош са действали паралелно, какъв ви е фиромския проблем, та пак премълчавате факти.

IME: GORGI PETROV;
VOZRAST: 39 GODINI;
GODINA NA DOAGANJE VO RUSIJA: 1752;
MESEC: 24 OKTOMVRI;
NA KOJA NACIJA PRIPAGA: NA MAKEDONSKATA NACIJA;
BRACNA SOSTOJBA: ZENET SO TRI SINA;
DALI E PISMEN: DA;
DALI BIL OSUDUVAN: NE.

Vo gorespomenatiot dokument (za prvpat kaj nas prezentiran od strana na D-r. Aleksandar Matkovski), na istite prasanja imaat odgovoreno vkupno 74 lica. Site tie jasno se deklarirale kako pripadnici na makedonskata nacija. Nekoi od nivnite iminja se: Ante Dobrinov, Todor Vasilev, Ivan Angelov, Stefan Andreev, Ivan Sirevski, Vasilij Leontov, Savo Mokrov, Ivan Petrov, Petar Banov, Mateja Takarev, Vasilij Mihajlov, Gavril Mihajlov, Todor Orlovski, Tome Manojlov, Ivan Simonov, Gorgija Dimitrov, Konstantin Popov, Damjan Belobordovski, Ordan Turcev i drugi, od sto gledame deka dobar del od nivnite iminja i preziminja se srekavaat i denes pomegu Makedoncite. Da potsetime: toa e sredina na 18 vek (konkretno: 1739-1752 godina), a site tie do eden jasno se deklarirale kako Makedonci i toa direktno kako pripadnici na makedonskata nacija! Se nadevam deka seto ova ke pretstavuva uste eden studen tus vrz svesta na slugite i platenicite na agresivnite antimakedonski propagandi...


Sto ne e jasno vo:

“NA KOJA NACIJA PRIPAGA: NA MAKEDONSKATA NACIJA;”


Na vas bugaro-tataro-mongolite vi premolcuvale fakti vo minatoto, a vi gi premolcuvaat i denes.

Neli ne postoese makedonska nacija pred 1944?

Ovie luge mora da bile izlazani od marsovci vo 18 vek.

Абе кретену фиромски,
това, което си пуснал е интересно...дай го ако можеш на кирилица, дай оригиналите на тези документи, а не преводи на фиромски само...аз също съм чел за тоя Македонски полк и това, което си пуснал отчасти е верно...само дето в паралел имам подобни документи за българи от Македония през ХVІІІ в. с тонове....и утре ще ти пусна някои от тях...или това що Матковски пишува е вистина, а другото що пишуват други е лага... но ето така може да се дискутира, а не с глупости за татари и слични дивотии....

Pokazete dokumenta.
Da ne e kato pismoto od Krushevo ili
G. Delchev ot knigata na Radev
Dokumenta da vidimne i togava za nacijata.
Pak falshifikacii .
Stiga be
Vatasha i drugi neshta.
Lyzci = makedonisti

Замяната на българин и България с македонец и Македония е позната до болка практика. нищо ново, просто поредната лъжа.

Koj sega tuka ne e dobar so umot???


Abe kretenu firomski… ????????????


Najverojatno ova e normalna diskusija za odredeni, (ne znam dali mozam da gi narecam), licnosti.


… no eto taka moze da se diskutira, a ne s gluposti za tatari i slicni divotii??????


Sto saka sega so ova da kaze, a imajki go vo predvid predhodnoto?

Ja ke ti ibam mamata, a ti ako pisnes togas si nekulturen?

TOLKU IM SECE!


Uste ednas ukazot na Carot Leopold I za Makedonskiot narod:

So ova davam na znaenje deka dvajca Makedonci, Marko Kraida od Kozani i Dimitar Georgie Popovik od makedonskiot Solun, mi prenesoa deka makedonskiot narod, uveren vo pravednosta na naseto delo i silnata zelba, kako i serioznite nameri, saka da se stavi pod nasa zastita, kako bi se otrgnal od neizdrzliviot turski zulum, vo kolku bi mu nasata milost pruzila milost i sigurna zastita. Poradi toa, a vo vrska so nasata vrodena milozlivost i pobudeni od milosta za zastita na pripadnicite na presvetata hristijanska religija, spomenatiot makedonski narod vo celost go primame vo sekoj pogled blagonaklono pod nasa carska i kralska zastita. Na site i pooddelno na sekoj vojnicki zapovednik mu go preporacuvame spomenatiot makedonski narod po nikakov nacin da ne go voznemiruva ili ugnetuva, tuku sprema moznostite vo sekoja zgoda da mu izleguva vo presret, da go brani, da mu ukazuva pomos i da go obezbeduva kako bi mozel da gi iscuva nasite dadeni carski i kralski milosti, prava i slobodi...

… Pretstavnici: braniteli na makedonskiot narod koi preminale na teritorijata na Carskoto velicestvo. Izlozeno vo Viena na 26. april. 1690 godina. M. Pauer.
Za Veteranija (Veteran e komandant na juzniot front, sprema osmanliite.

Kopija od dokumentot:
J. Radoncik, Prilozi za istoriju Srba u Ungarskoj u XVI, XVII i XVIII veku. Prva knjiga, Knj. Matice srbske, br. 25 i 26. Novi Sad 1908, str 52-53.

A ako sakas originali, daj adresa pa ke ti gi pustime po posta, ebati budalata.

A za dokumentite za bugarite od toj period, sto gi najavuvas za utre, nemoj da se javuvas vo bugarskata vlada, deka ke ti go namalat honorarot za propaganda poradi neznaenje i nespremnost!!!!!

Чувството ти за хумор е доста постно, както и познанията ти по история....
оригиналите са фиромски език и ги е съчинил вероятно бай Матковски, Патковски или уотевър....нещастни клептомановромогфти апо та Скопиа...

Kako moze be da baras da ti pusti nekoj originalni dokumenti na internet?????

Treba da si daleku od pametot toa i da go pomislis, a ne da da go kazes!!!!!
Pa ne mi se doma dokumentite pa na tebe da ti gi pokazuvam.
Imas li ti nekoj originalen dokument doma, pa da ni go pustis po posta da se uverime 100% vo negovata verodostojnost?

Zatoa ti davam izvor, pa ti fino pobaraj si ja knigata pa uveri se.

A i jas za bugarskite dokumentite go kazuvam istoto, deka vi gi e scinil nekoj Fon Asparuhos, Vander Omurgatos i sl. Ebati grko-tatarite, eba ti!!!!!!!!!

Абе ти си тъп фиромец...естествено, че не ти искам факсимиле от документа..искам, ако имаш латинската или немската версия на тоя документ, а не само превод на фиромски, да ми пуснеш нея..както аз съм ви пускал тука документи на оригиналния език - български, немски, латински и т.н....ама си будала...сега разбра ли...