ПОЩАЗатвори
Име:
Парола:
Регистрирай Free

Клубове Дир.бг
powered by diri.bg
търси в Клубове diri.bg Разширено търсене

Вход
Име
Парола

Клубове
Dir.bg
Взаимопомощ
Горещи теми
Компютри и Интернет
Контакти
Култура и изкуство
Мнения
Наука
Политика, Свят
Спорт
Техника
Градове
Религия и мистика
Фен клубове
Хоби, Развлечения
Общества
Я, архивите са живи
Клубове Дирене Регистрация Кой е тук Въпроси Списък Купувам / Продавам 20:37 20.12.14 
Политика, Свят
   >> Македония
*Кратък преглед

Страници по тази тема: 1 | 2 | (покажи всички)
Тема Makedonskite koreni na bugarskata kulturaнови  
АвторMakedonec (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 20:51



DEKA BUGARO-AZIJATITE SE UCELE NA PISMENOST I KULTURA OD DOMORODNOTO MAKEDONSKO NASELENIE E ISTORISKA VISTINA KOJA STO TREBA POSTOJANO DA IM SE POVTORUVA ZOSTO VISTINATA JA KRIJAT.

NO ONA STO GO KRIJAT KAKO "ZMIJATA NOZETE" E FAKTOT STO BUGARO-AZIJATITE SE DEKLARIRALE KAKO SRBI. DO SREDINATA NA 19 VEK BILE NEPISMEN NAROD, DURI NEMALE SVOJ JAZIK! STAROMAKEDONSKIOT SLABO GO POZNAVALE ILI PISUVALE NA SRBIZIRAN-RUSIZIRAN JAZIK ILI PAK NA CIST SRPSKI (KAKO NA PR. LJUBEN KARAVELOV).

Spored Patepisecov Robert Wolf od negovata poseta na Bugarija vo 1827 godina, mosne slikovito ja opisal ovaa sostojba:

"Tamu kadesto ne se koristi grckiot jazik vo bogosluzbite se koristi drevniot pismen jazik, no bidejki Bugarite ne go razbiraat nitu edniot, nitu drugiot, toa znaci deka tie prakticno bogosluzbata ja slusaat na, za niv, nepoznati jazici. Vo onie malku ucilista sto gi ima po gradovite site ucebnici se napisani na grcki, iako toj jazik narodot ne go poznava. Kako rezultat na seto ova najgolemiot del od ludjeto se nepismeni. Jazikot so koj se koristat e samo usmen i ovoj jazik nikogas ne bil literaturen. Duri neodamna bile otpecateni nekolku kniski na ovoj jazik, no jas ne uspeav da vidam nitu edna od niv... Vo mnogu mesta nema nitu uciliste, nitu crkva, nitu pak knigi.....Niz site sela niz koi pominav ne sretnav nitu eden covek koj znaese da cita i da pisuva."

Vo ova svedostvo e mnogu znacajno tvrdenjeto deka Bugarite voopsto ne go razbirale nitu t. n. crkovnoslovenski jazik (sto svoevremeno Turko-Bugarite go primile od Makedoncite), pa nejasno e zosto nekoi denes i ponatamu, tvrdoglavo i von sekakva logika, tvrdat deka ovoj jazik navodno bil "starobugarski".

Vprocem, za nepostoenjeto na kakva i da e bugarska litaratura duri i vo prvite decenii od 19. vek, svedocele i brojni nacionalno osoznaeni bugarski prerodbenici od cetiriesettite do sedumdesettite godini na 19. vek. Ovie bugarski dejci zestoko go kritikuvale niskoto nivo na pismenost kaj Bugarite, kako i nepostoenjeto na knizeven bugarski jazik. Najgolem dokaz za ova se bugarskite prerodbenicki tekstovi, napisani na srbiziran bugarski jazik, vo koi avtorite nedvosmisleno se zalat deka Bugarite nemaat svoj knizeven jazik i baraat vednas da bide sozdaden vakov jazik.

Ponatamu, vo javnosta e malku poznato deka pred da bide sozdaden bugarskiot literaturen jazik (sredina na 19. vek), togasnite retki bugarski panslavisti otprvin pisuvale na jazik, koj pretstavuval mesavina pome|u ruskiot i srpskiot jazik i ovoj niven jazik bil tesko razbirliv za retkite Bugari, koi umeele da citaat vo toa vreme. Podocna, po vostanieto vo Srbija, vo pocetokot na 19. vek, bugarskite prerodbenici pocnale da gi pisuvaat svoite dela na - srpski! Na srpski pisuval i golemiot bugarski prerodbenik Ljuben Karavelov.

Vo cetiriesettite, pedesettite, seesettite, pa duri i vo sedumdesettite godini na 19. vek, Bugarite pocnuvaat da pisuvaat na eden srbiziran bugarski jazik, koj denesnite Bugari isto taka tesko go razbiraat. Poradi ova tekstovite na togasnite bugarski prerodbenici denes vo Bugarija se preveduvaat na sovremeniot bugarski literaturen jazik.

Inaku, vistinata za pojavata na bugarskiot knizeven jazik vo 19. vek, e sosema poznata i vo svetot. Spored Grolier enciklopedija (USA, 1995 g.) za bugarskata literatura go pisuva slednoto:

"Bugarskata literatura se pojavuva duri vo 19. vek kako izraz na patriotskite artikulacii protiv turskoto ropstvo."

MAKEDONIJA NA MAKEDONCITE, BUGARIJA NA BUGARITE!



Тема Bugaro-azijatite = flotantna masaнови [re: Makedonec]  
АвторMakedonec (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 21:03



BUGARITE - NIZ ISTORIJATA NESVESNI ZA SVOJATA NARODNOST

Podatocite sto sledat veruvam deka ke deluvaat kako studen tus kaj neupatenite zastapnici na velikobugarskite hipotezi, koi ednostrano i bezrezervno gi primaat bugarskite propagandni artikulacii kako edinstveno objektivni. Poveke stranski istoriski dokumenti mnogu jasno dokazuvaat deka najgolem del od Bugarite (kako vprocem i drugi balkanski narodi), duri i vo samiot pocetok na 19. vek, voopsto ne znaele sto se po narodnost, a za nekakva bugarska razviena kultura i da ne zboruvame.

Kako dokaz za gorenavedenite tvrdenja ke se posluzime so bugarski knigi, no i so opstopoznati podatoci. Taka, na primer, vo 1987 godina (znaci vo vremeto na todorzivkovistickoto ednoumie) vo Sofija e objaven sedmiot tom od patepisite sto stranskite patepisci gi pisuvale za vreme na nivnata poseta vo Bugarija. Konkretno ovoj tom nosi naslov "Angliskite patepisci za Bugarija" i istiot e posveten na izvestaite dadeni od strana na angliskite patepisci (vkupno 31 na broj), koi, pocnuvajki od 16. pa se do pocetokot na 19. vek, prestojuvale vo Bugarija.

Preveduvacot na ovaa kniga i nejzin prireduvac, bugarskiot istoricar Marija Todorova i samata tvrdi deka vo stoticite stranici sto gi ostavile ovie publicisti za Bugarija, terminite Bugarija i Bugari mosne malku ili voopsto ne se spomnuvaat. Naprotiv, vo nekolku patepisi, avtorite, kako rezultat na svoite razgovori so mesnite etnicki Bugari, sosema jasno zapisale deka vo Bugarija ziveat Srbi, pa duri i Grci!

Sto se odnesuva do nekakva razviena bugarska kultura od ovoj period, patepiscite takva recisi i ne spomenuvaat, ili ako spomenuvaat, togas ne mnogu pofalno (pa duri i navredlivo) se izrazuvaat za nea.

Inaku, ovie patepisci teritorijata na Bugarija sosema jasno ja locirale vo oblasite pomedju Stara Planina, Dunav, Timok i Crno More (znaci nikade ne stanuva zbor za Makedonija kako za nekakva bugarska zemja).

Niz brojni istoriski dokumenti od Sredniot vek (no i podocna) za Bugarite se srekavaat najmalku 15 razlicni etnicki determiniranja. Od ova nedvosmisleno moze da se zakluci deka, vo kolku Bugarite otsekogas bile svesni za svoeto bugarsko etnicko poteklo (kako sto se na primer Anglicanite i drugi), ne bi postoel volkav broj na stranski dokumenti i svedostva od toa vreme, vo koi Bugarite bile tretirani, ne samo kako Srbi i kako Grci, tuku i kako: Vlasi, Iliri, Goti, Huni, Mizi, Panonci, Mirmidonci, Tribali, Turci, Gagauzi, Skiti, Burzari, pa duri i kako Hrvati! Posebno znacajni se svedostvata za dobrovolnoto inakvo sebedeklariranje na Bugarite, i toa duri vo 19. vek!

Vo kontekst na ova da gi spomeneme i razlicnite determiniranja na teritorijata na Bugarija na starite geografski karti (od koi nekoi se i od 19. vek), vo koi teritorijata na denesna Bugarija bila oznacena kako: Trakija, Romanija i sl.

SOFIJA - OZNACEN KAKO MAKEDONSKI GRAD!

Sega da kazeme nesto i za togasnite stranski svedostva vo vrska so bugarskata kultura. Bugarite, kako i site porobeni narodi pod Turcija, sozdavale svoja kultura, onolku kolku sto mozele vo tie teski vreminja. Ostaveni se znacajni dela vo umetnosta (arhitekturata, slikarstvoto, narodnoto tvorestvo...). Sepak, seto toa kako da ne bilo sosema dovolno za prefinetiot vkus na stranskite patepisci, koi ne mnogu pofalno se izrazuvale za opstoto i poedinecno kulturno nivo na Bugarite. Nekoi duri i navredlivo ja omalovazuvale bugarskata kultura i vakvite svedostva veke se objaveni vo samata Bugarija i toa vo prethodno navedenata kniga, priredena od strana na bugarskata publicistka Marija Todorova.

Recisi site patepisci koga zboruvaat za bugarskata kultura, nejzinite koreni gi lociraat vo antikata (znaci vo periodot pred doa|anjeto na Bugarite od Azija) i pritoa znacajno mesto mu e otstapeno na mitskiot trakiski kral Orfej. Ona sto za nas e vazno e faktot deka dobar del od bugarskata kultura se povrzuval i so Makedonija i toa konkretno so zlatniot period na anticko-makedonskata drzava. Ova e sosema sprotivno od tvrdenjata na denesnite bugarski propagandisti, koi zboruvaat za nekakva bugarska kultura vo Makedonija.

Taka na primer, eden od patepiscite, koi pocetocite na bugarskata kultura ja vrzuvaat direktno za Makedonija e angliskiot patepisec DZon Barbari. Toj vo 1665 godina, go posetil gradot Plovdiv (togasen Filipolis), za koj grad zapisal:

"Gradot, sto porano se vikal Peneropolis, sega se vika Filipolis, spored imeto na Filip Makedonski, koj go osnoval ovoj grad. Ovoj grad se protega blizu do edna golema ramnina i se mie od poznatata reka Hebros, koja sega se narekuva Marica."

Interesno e da se spomne deka od vremeto na Tretata krstonosna vojna (kraj na 12. vek), na krstonoscite gradot Plovdiv im bil prikazan kako grad vo - Makedonija. Vo Istorijata na krstonoscite, vo vrska so severoistocnata granica na Makedonija, pisuva:

"Filipol (Plovdiv, z.m.) e bogat i poznat grad, koj e raspolo`en na samiot po~etok od Makedonija."

No toa ne e se vo vrska so determiniraweto na bugarskite gradovi kako makedonski. Patepisecot Henri Blaunt vo 1634 godina ja posetil Sofija. Kako rezultat na soznanijata do koi dosol tamu, ovoj patepisec zapisal nesto, sto za denesnite velikobugarski propagandisti deluva sokantno:

"Sofija, spored ovdesnoto administrativna podelba, e glaven grad na Bugarija, no geografski ovoj grad se naodja vo Makedonija, blizu do granicata so Tesalija."

Vo prodolzenie Blaunt dava opis na ubavinite na ovoj grad - sakralni i duhovni objekti, ubeden deka tie se delo na Makedonci (stom gradot Sofija se naodjal vo Makedonija).

I za Rilskiot manastir, postojat svedostva deka se naodjal vo Makedonija! Samite monasi od ovoj manastir, vo 17. vek tvrdele deka Rilskiot manastir e del od Makedonija. Vo 1627 godina, monasite od ovoj manastir napisale pismo do ruskiot car, vo koe, pomedju drugoto se veli:

"Pismoto e napisano vo Makedonija vo bratstvoto na prepodobniot otec Jovan Rilski."


JAZIKOT STO BUGARO-AZIJATITE GO PRIMILE OD MAKEDONCITE BIL NERAZBIRLIV ZA NIV

Vo poveke geografski karti od samiot pocetok na 19. vek i gradot Kustendil (so okolinata), kako i Gjuesevo, se smesteni vo granicite na Makedonija. Takov e slucajot na geografskite karti na Balkanot objaveni vo Viena (1812 i 1822 godina), potoa na geografskata karta na Balkanot, objavena vo Pariz (1814 godina), na geografskata karta objavena vo Belgrad (1853 godina),na geografskata karta objavena vo Italija (1855 godina) i drugi.

Sto se odnesuva do tvrdeweto za navodnata vekovna starobugarska knizevnost, brojni podatoci od toa vreme zboruvaat deka duri i vo pocetokot na 19. vek, najgolemiot del od Bugarite, ne samo sto bile nepismeni luge, tuku tie nemale nitu svoj knizeven bugarski jazik (koj jazik, kako sto e poznato, e sozdaden duri vo sredinata na 19. vek).

MAKEDONIJA NA MAKEDONCITE, BUGARIJA NA BUGARITE!



Тема нещастник смотан...нови [re: Makedonec]  
Автордyм тpяccc (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 21:20



Ти ако не разбираш какво са писали ТВОИТЕ ДЕДИ в 19 век, малоумнико, аз ги разбирам...

Айде да те вид как е на МАКЕДОНСКИ онов с червените букви в ТЕЗИ ДОКУМЕНТИ:



Не аз имам нужда да ПРЕВЕЖДАМ уставите на ВМОРО, ТМОРО, Клетвата и куп документи на МАКЕДОНСКИ език, нещастник...





Тема Bugare - na kakov jazik zboruvale TVOITE predci?!нови [re: Makedonec]  
АвторMakedonec (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 21:29



mojot prededo Boris Sarafov se deklariral kako Makedonec:

"Nie Makedoncite ne sme ni Srbi ni Bugari, ami prosto Makedonci. Makedonskiot narod postoi nezavisno od bugarskiot i srpskiot. Nie im socuvstvuvame i na ednite i na drugite, i na Bugarite i na Srbite, i kojsto ke go pomogne naseto osloboduvanje - nemu ke mu receme blagodaram, no Bugarite i Srbite neka ne zaboravaat deka Makedonija e samo za Makedoncite!"

Ovaa senzacionalna izjava na pradedo mi uste togas bila objavena vo Bugarija, no i vo evropskiot pecat, a podocna bila prifatena kako glavno moto vo vesnikot na Dimitrija Cupovski vo Rusija. Veke vo 1903 godina, t.e. vo godinata na samoto Ilindensko vostanie, Boris Sarafov povtorno e deciden, koga veli:

"Vo Srbija i vo Bugarija se uste ne ja sfakjaat ogromnata vaznost za avtonomijata na Makedonija i zatoa se borat za da dokazat deka vo Makedonija ziveat Bugari i Srbi. Nie Makedoncite ne sme ni Bugari ni Srbi, nie sme samo Makedonci i nie sakame sloboda za nas i za nasata Makedonija."

Inaku, izjavi za makedonskata nacionalna zasebnost Sarafov togas daval i vo niza drugi togasni evropski vesnici (slovenecki, ungarski, srpski, hrvatski i drugi). Taka na primer, avstriskiot vesnik Die Zeit, za Boris Sarafov i za negovoto zalaganje za samostojna Makedonija so oddelna makedonska nacija, kako i za negovoto sprotivstavuvanje protiv bugarskite i srpskite interesi vo Makedonija, vo brojot 288, objaven vo 1902 godina, pisuva:

"Sarafov raboti na toa Makedonija da dobie politicka samostojnost. Fakt e deka postoi izvesna razlika pomedju makedonskiot dijalekt i jazikot sto se zboruva vo Srbija ili vo Bugarija, poradi sto postoi zelba dijaletkot na ovaa provincija samostojno da se razviva. Vo taa smisla Sarafov ja dade devizata: Makedonija na Makedoncite!... Ako Sarafov seriozno misli za samostojnosta na Makedonija, nie mozeme samo da mu pozelame srekja vo negovite potfati vo idninata...Ako toj se zalaga negovata tatkovina da dobie avtonomija i ako pritoa gi odbiva velikobugarskite i velikosrpskite baranja, togas toj ja zasluzuva moralnata poddrska od Avstro-Ungarija..."

MAKEDONIJA NA MAKEDONCITE, BUGARIJA NA BUGARITE!



Тема МАКЕДОНЦИ = Бугари + Турци + Власи+ Евреи и др.нови [re: Makedonec]  
Автордyмбa лyмбa (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 21:37



In the 1990s, Macedonians speak a language codified in 1946, spoken by less than two million people, and with a very slender literature. They are members of an Orthodox Church whose authority was established by a socialist political regime in 1968. They are heirs to a 1903 revolution that until the 1940s was described by almost all sources as being Bulgarian. They are descend[ants] from people who were called, and at times called themselves, Serbs or Bulgarians. They have no modern history of independent statehood


Имајќи ја предвид модерната историја на регионот на Македонија, всушност ова е сосем неисториска дефиниција, бидејќи движењето за автономија во османлиската Македонија кон крајот на XIX и во почетокот на XX век, на кое се повикува Преамбулата на Уставот, оперирало со еден мултиетнички, дури супранационален регионален концепт, во кој поимот "Македонец” стоел како заеднички термин за Бугарите, Турците, Власите, Евреите, Србите, Албанците, Грците и др.....



Тема а ТВОИТЕ?!?!нови [re: Makedonec]  
Автордyн дyм (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 21:41



"Борис Сарафов, кого некои го сметаат за врховист, е еден од трите главни раководители на Илинден, а тој е чист Бугарин."

академик Ристовски



Тема MONETI NA ALEKSANDAR MAKEDONSKI NA PIRIN [re: дyм тpяccc]  
АвторMakedonski (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 21:42



Mojot pradedo Sarafov ti kazav kakov bil - Makedonec. Zboruval Makedonski jazik. No jas te prasav za tvojot dedo, toj sto mu bil vnukot na Atila. Sto jazik toj zboruval?

Slusaj, ima moneti na mojot dalecen prapradedo Aleksandar III i na tatko mu Filip, inaku poznat kako Makedonski vo Pirinska Makedonija. Od Kubrat ima li? Ili tie ne znaele sto se toa moneti?


"Makedonija e medju prvite zemji vo svetot koja vovela svoja moneta kako plate`no sredstvo, poveke od tri veka pred Hrista. Vo Pirinska Makedonija se poznati najmalku 100 anticki gradovi i drugi anticki naselbi i objekti koi postoele mnogu vekovi pred Hrista. Pronajdenite moneti vo Pirinska Makedonija, sto se kovani od Aleksandar i tatko mu Filip, ja potvrduvaat silata i mokta, kako i toa deka Makedonija bila lulka na civilizacijata

Na drevnite moneti se gleda kako na vistinski i mnogu ceneti spomenici na kulturata. So pretstavenite licnosti i simboli od dvete strani, tie se vistinski primeroci na umetnosta, zasto preku niv e odrazen stepenot na razvienosta na kulturata i ekonomijata niz vekovite. Odamna lugeto ja pocuvstvuvale potrebata da obezbedat sredstva koi ke im sluzat vo trgovijata. Do pojavuvaweto na prvite moneti, kako sredstvo za pla}awe se koristele domasnite zivotni - konji (HA), goveda, ovci, a pokraj niv i zemjodelski alatki i parcinja od metal.

Makedonija e medju prvite zemji vo svetot koja vovela svoja moneta kako plate`no sredstvo, poveke od tri veka pred Hrista. Toa se potvrduva so mnogu moneti kovani od makedonskite carevi koi se naodjaat ne samo vo denesnite granici na Makedonija, tuku i vo zemjite kade se prostirala starata drzava, kako i vo sosednite drzavi. Vo toa ne e isklucok i Pirinska Makedonija.

Vo Pirinska Makedonija se poznati najmalku 100 anticki gradovi i drugi anticki naselbi i objekti koi postoele mnogu vekovi pred Hrista. Da si pripomneme deka vo dolinata na rekata Strimon (Struma) bil osnovan i prviot grad na Aleksandar III Makedonski - Aleksandrija. Tuka bile i poznatite gradovi Petra kaj Petric, Desudavma kaj Sandanski, Neine kaj selo Dolna Gradesnica, Krupa kaj selo Krupnik, Skaptopara kaj Blagoevgrad, Nikoporis ad Nestum vo dolinata na rekata Nestos (Struma) i drugi. Vo Pirinska Makedonija bile uste Jamforina, Bine, Garesk, Kalipolis, Ortopolis, a anticki naselbi so neidentifikuvani iminja imalo kaj Katunci, Dzigurovo, Kulata, Petrovo, Palat, Ilindenci, Caparevo, Razlog, Grmen i u{te kaj mnogu, mnogu drugi naselbi.

Vo nivnite urnatini i denes cesto moze da se najdat moneti izraboteni od bronza ili blagoroden metal, kovani od makedonski carevi, koi bile koristeni kako platezno sredstvo vo celata makedonska drzava.

Medju carevite vo Makedonija, koi kovale moneti sto se koristele vo Pirinska Makedonija se Filip II i negoviot sin Aleksandar III Makedonski. Interesno e da se zabelezi deka tie kovani moneti bile platezno sredstvo na celiot Balkanski Poluostrov. Z latnite moneti na Filip II (stateri) na prednata strana ja imale glavata na Apolon so lovorov venec, a na zadnata strana momce vo dvokolka sto galopira. Na srebrenite tetradrahmi, pak, e pretstavena glavata na bogot Zevs, a na zadnata strana e samiot Filip II na konj kako pobednik. Na drugi moneti e pretstaveno golo momce na konj vo od nadesno. I dvata vida moneti se odnesuvaat na pobedata na carot na konjskite trki vo Olimpija.

Od zlato, srebro i bronza gi koval monetite i Aleksandar. Trite vidovi moneti se koristeni na recisi celiot Balkanskiot Poluostrov. Na prednata strana od zlatnite moneti e pretstavena bozicata Atina, a na zadnata strana bozicata Nike. Na tetradrahmite ja ima glavata na herojot Herakle, a na zadnata strana e bogot Zevs. Monetite na Filip i Aleksandar se modelirani so golemo majstorstvo. Osobeno vpecatliv e likot na Filip. Negovoto lice e so kratko potstrizena brada i mustaki, kako sto bilo voobicaeno za Makedoncite vo toa vreme.

Na ilustraciite se pretstaveni nekoi od monetite na Filip. Ednata e zlaten stater, koj od prednata strana ja ima glavata na Apolon so lovorov venec, nadesno. Na zadnata strana ima momce vo dvokolka sto galopira nadesno.

Na tetradrahmata, pak, e izgravirana glavata na Zevs so lovorov venec, nadesno. Tuka ima i krug od zrnca. Na zadnata strana e samiot Filip na kow so od nalevo. Na grbot mu se spusta nametka. Desnata raka e dignata vo zapoveduvacki gest. Pod stomakot na kowot e izgravirano sonce so 9 zraci.

Pronajdena e i tetradrahma na Filip koja na prednata strana ja ima glavata na Zevs, a na zadnata momce na kow koe vo desnata raka dr`i palmovo gran~e, a pod stomakot na kowot ima zavitkana zmija i beotijski stit pod dignatata predna noga. Pronajdeni se tetradrahmi i so varvariziran lik na Zevs na prednata strana i so likot na Filip na zadnata.

Mosne se interesni i monetite na Aleksandar. Na tetradrahmite zadnata strana e so glavata na Atina so korintski slem ukrasen so zmija, a na prednata e izgravirana glavata na Aleksandar so tenija i rog na oven, nadesno. Na druga tetradrahma na prednata strana stoi glavata na Herakle pokriena so ko`a od glava na lav. Na zadnata strana e Zevs na prestol so pogled nalevo. Vo desnata raka dr`i orel, a so levata se potpira na zhezol. Na desnata strana stoi natpisot ALEKSANDAR.

Pokraj Filip II i negoviot sin Aleksandar, moneti kovale i makedonskite carevi Filip III, Demetrij, Filip V, Persej i drugi. Imitacija na aleksandrovite moneti koval i keltskiot car Kovar koj imal drzava vo Trakija cija prestolnina bil gradot Tile. Pronajdenite moneti, kovani od Filip II i Aleksandar III, kako i od drugite makedonski carevi, se potvrda za visoko razvienata kultura na Makedonija. A, kako pocit kon golemite dela na Aleksandar Makedonski moneti od zlato, srebro i bronza koval i Lizimah (323-281 godina pred Hrista). Dosega pronajdenite tetradrahmi i stateri na Lizimah se od ist vid. Na prednata strana e pretstavena glavata na Aleksandar so rog od oven. Na toj nacin carot e pretstaven i kako egipetskiot bog Amon. Na tetradrahmite glavata na carot e pretstavena so pogled nagore, a crtite na liceto se prikazani realisticno. Na zadnata strana e modelirana bo`icata Atina so dlabok reljef. Pove}eto od tie moneti se kovani vo monetarnicata na Vizantija.

Pronajdenite moneti vo Pirinska Makedonija, sto se kovani od Aleksandar i tatko mu Filip, kako i od drugite makedonski carevi, sega pretstavuvaat istoriski spomenici. Tie ja potvrduvaat silata i mo}ta, kako i toa deka Makedonija bila lulka na civilizacijata vo toa vreme za site poznati dr`avi i narodi.

MAKEDONIJA NA MAKEDONCITE, BUGARIJA NA BUGARITE!



Тема Кубер... Пресиян...нови [re: Makedonski]  
Автордyмбa лyмбa (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 21:52



И книгата на Иван Микулчик “Средновековни градове и твърдини в Македония” следва тази тенденция. Представени са около 500 средновековни крепости в Р Македония. За автора те са византийски, български, сръбски и латински. Той даже твърди нещо, с което нашата наука не е съгласна - че Македония много по-рано е влязла в българската държава, отколкото ние смятаме. Ние приемаме, че това е станало по времето на хан Пресиян, той - по времето на хан Крум. Иван Микулчик споменава и за хан Кубер. Показва крепости от Битолско-Прилепския район, които са абсолютно идентични с прабългарските паметници в Плиска - например амулетите с глави на конник. Той дори предатира крепости като български, посочва някои прабългарски аули - ранни укрепления, в областта на р. Брегалница.



Тема Znaci tvoite pradedovci nemaat vrska so Aleksandarнови [re: дyмбa лyмбa]  
АвторKOMlTSKl (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 21:54



Eve eden dokument od arhivata na Vanco Mihajlov kade sto decidno se potenciraat etnickite razliki pomedju Makedoncite i Bugarite, a za Makedoncite jasno se veli deka tie se direktni potomci na slavnite anticki Makedonci:

"...NEKOGAS IMALO SLAVNA ZEMJA SO HRABAR NAROD STO DAL SVETSKI VLADETELI KAKO FILIP I ALEKSANDAR MAKEDONSKI. MNOGU DREVNI NARODI, IAKO SLEGUVAA OD SVETSKATA SCENA, PO IZVESNO VREME PAK SE IZDIGNUVAA. ZOSTO DA NE SE SLUCI ISTOTO I SO MAKEDONCITE? ... ZOSTO AKO EDEN NAROD STO IMA SVOI OBICAI, VER, JAZIK, TRADICIJA I DRUGO OPSTANAL TVRDO POSLE TOLKU ROPSTVA, TOA ZNCI DEKA I TOJ NAROD E SPOSOBEN ZA SLOBODNO POSTOENJE!... BUGARIJA NEKA IM GO DADE NA MIREN NACIN NA MAKEDONCITE ONA STO E MAKEDONSKO. ZOSTO BUGARIJA USTE GO DRZI TUDJOTO I GO POKAZUVA KAKO SVOE? ZAREM MAKEDONCITE SE BUGARI? KOLKU STO SE MAKEDONCITE BUGARI - TOLKU SE I BUGARITE MAKEDONCI! RAZLIKATA E GOLEMA! EDNITE BILE NA BALKANOT USTE OD PRED HRISTA, A DRUGITE DOSLE VO 7. VEK.... DOSTA VEKJE SO IGRI OKOLU NESREKJATA NA MAKEDONSKIOT NAROD
VREME E DA SE VIKNE: MAKEDONIJA NA MAKEDONCITE. OSLOBODENATA BUGARSKA MAKEDONIJA DA IM SE DADE NA SLOBODNITE MAKEDONCI. DAJTE AVTONOMIJA NA MAKEDONCITE DODEKA E VREME!"



Тема ванчо михайлов?!?!нови [re: KOMlTSKl]  
Автордyм тpяccc (Нерегистриран)
Публикувано06.08.03 21:57



Ти си болен...

"Македония без българи - огън да я гори"

Ванче Михайлов




Страници по тази тема: 1 | 2 | (покажи всички)
*Кратък преглед
Клуб :  


Clubs.dir.bg е форум за дискусии. Dir.bg не носи отговорност за съдържанието и достоверността на публикуваните в дискусиите материали.

Никаква част от съдържанието на тази страница не може да бъде репродуцирана, записвана или предавана под каквато и да е форма или по какъвто и да е повод без писменото съгласие на Dir.bg
За Забележки, коментари и предложения ползвайте формата за Обратна връзка | Мобилна версия | Потребителско споразумение
© 2006-2014 Dir.bg Всички права запазени.